Bijelo Cigance Lektira Prepricana: Analiza i Sazetak
Bijelo Cigance je roman za djecu makedonskog pisca Vidoe Podgoreca koji govori o Åivotu i sudbini djeÄaka Taruna koji je Åivio sa Romima nakon Åto su mu faÅisti ubili roditelje. Ovo je dirljiva priÄa o ÄovjeÄnosti, prijateljstvu, ljubavi prema Åivotinjama i prirodi, ali i o teÅkoÄama i diskriminaciji sa kojima se suoÄavaju Romi.
U ovom Älanku Äemo vam predstaviti analizu i saÅetak ovog romana koji je Äesto dio Åkolske lektire. Ako ste zainteresirani za ovu knjigu, nastavite Äitati i saznajte viÅe o njenom sadrÅaju, likovima i porukama.
Bijelo Cigance Lektira Prepricana
Download File: https://wahgebolbio.blogspot.com/?download=2tGceQ
Analiza romana Bijelo Cigance
Roman Bijelo Cigance je podijeljen na tri dijela: Prvi dio se odnosi na period Drugog svjetskog rata kada su Romi pronaÅli napuÅtenog djeÄaka pored druma i usvojili ga. Drugi dio opisuje njihov Åivot nakon rata kada su se nastanili pored rijeke i pirinÄanih polja. TreÄi dio prati Tarunov odlazak u grad gdje se suoÄava sa novim izazovima i otkriva svoje pravo porijeklo.
Roman je napisan u treÄem licu, ali se Äesto prelazi u unutraÅnji monolog Taruna koji nam otkriva njegove misli, osjeÄaje i dileme. PripovjedaÄ je sveznajuÄi i prati dogaÄaje iz razliÄitih perspektiva. Jezik romana je jednostavan i prilagoÄen djeci, ali sadrÅi i mnogo romskih rijeÄi koje obogaÄuju tekst i stvaraju autentiÄnu atmosferu.
Roman ima mnogo opisa prirode, Åivotinja, ljudi i obiÄaja koji slikovito doÄaravaju svijet u kojem Åivi Tarun. Pisac koristi razne knjiÅevne tehnike kao Åto su poreÄenja, metafore, personifikacije, hiperbole, simboli i aluzije da bi istakao ljepotu, ali i surovost Åivota. Roman takoÄer ima mnogo dijaloga koji pokazuju karaktere likova i njihove odnose.
SaÅetak romana Bijelo Cigance
Roman poÄinje scenom u kojoj Romi lutalice pronalaze napuÅtenog djeÄaka pored druma Äije su roditelje ubili faÅisti. Oni ga usvajaju i daju mu ime Tarun Åto znaÄi sunce. DjeÄak ima svijetlu koÅu pa ga zovu Bijelo Cigance. On se brzo prilagoÄava njihovom naÄinu Åivota u Äergi i zavoli ih kao svoju porodicu.
Tarun najviÅe voli svog usvojenog oca Mulona koji je mudar i dobar starac koji ga uÄi da bude poÅten i vrijedan. On ga uÄi da plete korpe od pruÄa koje prodaje u selima. Tarun takoÄer voli konje, posebno kobilu Belku kojaOn je brzo othranio Ådrebe i stvorio snaÅnu vezu sa njim. Bresko je bio njegov najbolji prijatelj i pratilac u mnogim avanturama. Tarun je takoÄer volio da svira na fruli koju mu je poklonio RapuÅ. On je imao dar za muziku i pjesmu i Äesto je zabavljao svoje drugove i ljude u selima.
Jednog dana, Tarun je upoznao jednog starog gospodina koji je bio slikar. On je bio oduÅevljen Tarunovom ljepotom i nevinoÅÄu i zamolio ga je da mu bude model za slikanje. Tarun je pristao i tako je nastala slika koja Äe kasnije imati veliki znaÄaj za njegov Åivot. Slikar je bio dobar Äovjek koji je Tarunu pokazao svoje slike i ispriÄao mu mnogo zanimljivih priÄa. On je takoÄer dao Tarunu neke knjige koje su probudile njegovu znatiÅelju i Åelju za uÄenjem.
Tarun je poÄeo da Äita knjige i uÄi o svijetu koji je bio daleko od njegovog. On je saznao da postoje razne zemlje, gradovi, kulture, istorija, nauka i umjetnost. On je takoÄer poÄeo da uviÄa da Romi nisu jedini narod na svijetu i da postoje drugi ljudi koji imaju drugaÄiji izgled, govor i obiÄaje. On je poÄeo da se pita ko su bili njegovi pravi roditelji i odakle je on doÅao.
Jedne noÄi, Tarun je sanjao svoje roditelje kako ga zovu i mole ga da doÄe kod njih. On se probudio uplaÅen i tuÅan i odluÄio da ode u grad da potraÅi svoje korijene. On je rekao Mulonu da Åeli da vidi svijet i da sazna ko je on zapravo. Mulon ga je razumio i dao mu blagoslov i novac za put. Tarun se oprostio od svih svojih prijatelja i krenuo na put sa Breskom.
U gradu, Tarun se naÅao u potpuno novom okruÅenju koje ga je istovremeno privlaÄilo i plaÅilo. On je vidio mnogo ljudi, zgrada, automobila, prodavnica i drugih Äuda koja nije mogao ni zamisliti. On se osjeÄao izgubljeno i usamljeno meÄu tolikom gomilom. On je traÅio slikara koji mu je obeÄao da Äe mu pomoÄi ako doÄe u grad, ali nije ga mogao naÄi.
Tarun se sreo sa mnogim teÅkoÄama i opasnostima u gradu. Neki ljudi su ga ismijavali, vrijeÄali ili pokuÅavali da ga prevare ili opljaÄkaju. Neki su ga htjeli iskoristiti za svoje interese ili zabavu. Neki su ga Äak htjeli ubiti jer su mislili da je on Åpijun ili neprijatelj. Tarun se branio kako je znao i umio, ali nije mogao da se osloni ni na koga osim na Breska.
Jednog dana, Tarun je vidio na izlogu prodavnice sliku koju mu je naslikao stari gospodin. On je uÅao u prodavnicu i pitao za slikara, ali prodavac mu je rekao da on viÅe ne Åivi tu i da mu 29c81ba772